Počelo iskopavanje velike crkve u Caričinom gradu

Caričin grad koji je u šestom veku podigao vizantijski car Justinijan istražuje se više od jednog veka.

Jedinstvenim ga čine arhitektura, infastruktura, mozaici, broj crkava. Do sada ih je otkriveno 17, a ovih dana srpski i francuski arheolozi počeli su iskopavanje velike crkve u kojoj se, kako pretpostavljaju, nalaze i mošti jednog od svetaca.

U donjem gradu Justinijane Prime polako izranja četvorolisna centralna crkva koja je jedna od pet u nizu otkrivenih uz pomoć georadara. To je prema rečima profesora Vujadina Ivaniševića jedinstven primer u ranovizantijskom svetu.

– Nalaz takvog objekta ukazuje da je u pitanju najverovatnije martirijum odnosno da su tu sahranjene mošti nekog od martira antičkog sveta. Poznato je da je car Justinijan prenosio mošti u samu prestonicu Konstantinopolj, gde je gradio brojne crkve, ali izgleda da je to učinio i u gradu koji je podigao u blizini mesta svog rođenja što daje potpuno novu dimenziju istraživanjima na Caričinom gradu – istakao je dr Ivanišević.

Arheološko Nalazište, Caričin grad
foto: Printscreen/RTS

Sa velikim zadovoljstvom i očekivanjima na posao koji će trajati tri godine prionuli su i francuski arheolozi. Gotovo pola veka otkrivaju tajne grada cara Justinijana.

Arheološko Nalazište, Caričin grad
foto: Printscreen/RTS

– Ovaj lokalitet je neverovatan, veoma značajan, očuvan. Cilj nam je da povežemo arhiepiskopska sedišta u Vizantijskom carstvu – kaže prof. dr Katrin Vanderhejden koja je šefica francuskog tima arheologa.

Arheološko Nalazište, Caričin grad
foto: Printscreen/RTS

Grad koji je živeo samo 80 godina zadivljuje i stručnjake i posetioce kojih je sve više.

– Nadamo se da će u narednim godinama na mesečnom nivou biti 5.000 do 6.000 posetilaca. Ovo je jedinstven lokalitet u Srbiji gde možete da hodate ulicama jednog antičkog grada, možete da iskopate čitav antički grad, da ga vratite u život, da ga izvučete na površinu zemlje – objašnjava Nebojša Dimitrijević, arheolog Narodnog muzeja u Leskovcu.

Nova saznanja kao i projekti zaštite, infrastrukturnog uređenja i prezentacije Caričinog grada važni su koraci ka cilju da se ovo blago nađe na Uneskovoj listi svetske kulturne baštine.

Izvor: Kurir.rs

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Back to top button