Igre na sreću

Između statistike i metafizike, tamo gde je sreća naučno dokaziva

Photo by @cottonbro

Statističar će vam reći da je verovatnoća da dobijete na lotou mnogo manja nego na ruletu, a da je na ruletu nemoguće pobediti kazino zbog ta dva famozna zelena polja obeležena ciframa 0 i 00 koji umanjuju verovatnoću dobitka sa 50 na 49%. Iako je u pitanju minornih jedan posto, svi online saveti koji nude taktiku da ulažete svaki put duplo na jednu od dve ponuđene boje ( crvenu ili crnu) do dobitka, nakon koga počinjete proces iz početka, je neodrživa. Iako je ova činjenica opšte poznata, posebno za one koji se redovno kockaju, ispostavlja se da statistika i mogućnost dobitka sa fenomenom klađenja nemaju nikakve veze, a ponajmanje sa ljudima koji igraju igre na sreću.

Jedan od razloga za to je geštalt efekat, pojam iz psihologije koji između ostalog predstavlja potrebu ljudskog mozga da pojedinačne elemente stavi u neki kontekst po jednostavnosti i pravilnosti. Najbolji primer pojave efekta je u susretu sa nepoznatim ili na prvi pogled nepreglednim stvarima, gde u haosu pokušavamo da nađemo poznate šeme, geometrijske oblike na zvezdanom nebu, muziku koja nam liči na neku melodiju koju znamo ili ređanje brojevima po nekom redosledu nalik nasumičnom pojavljivanju brojeva, boja ili simbola na slot-mašini.

Naš mozak ima potrebu da, mimo naše volje, uvidi određeni obrazac po kome se ređaju i spajaju elementi odabrane igre na sreću, nezavisno od toga da li pripadaju istoj grupi, sistemu ili formi. Bilo da su u pitanju brojevi i simboli, geometrijske linije i simboli, linije i brojevi, kombinacije svih tri, a sa novijom tehnologijom i drugih elemenata, činjenica je da sve to služi da preokupira pažnju igrača i stvori ugodniji doživljaj, dok samoj mogućnosti za dobitak nimalo ne služi i, iako to niko ne krije, niti proizvođači slot-mašina niti kazina, ispostavlja se da zbog centara koji se aktiviraju u mozgu, igrač prestaje da veruje činjenicama već se oslanja na instinkt. Cela suština slot-mašina se svodi na čip zvan RNG, random number generator , koji sve vreme rada mašine u milisekundi  nasumično generiše brojeve u vrednosti od 0 do otprilike 4 milijarde. Zatim se brojevi pretvaraju u specifičan set cifara koje korespondiraju sa simbolima na ekranu, ali je ironija ta da se ceo proces završava onog trenutka kada je i počeo, u momentu kada pritisnete dugme na aparatu i pokrenete igru. Sve čekanje posle toga, okretanje, spajanje i sklapanje, služe samo za igrača što je suprotno kockarskom verovanju da je svaka slot-mašina kalibrisana da posle određenog  ciklusa dodeli veći dobitak. Ono što jeste programirano je postotak novca koji mašine vraćaju i varira između 89 i 91,2%, što će reći da je na uloženih 100 dinara maksimalni dobitak 92 dinara i da što duže igrate to više para gubite.

Slični psihološki trikovi se mogu naći i u industriji online mmorg video igara s tim što umesto iluzije napretka između dve evolucije u igri kod slot-mašina, ovde se javlja iluzija u vidu prelaska na novi nivo ili ubijanjem nekoga ili nečega u igri, gde se umesto novca dobija nešto iz same igre i primenjivo samo u njoj, bilo da je to oružje, sposobnost ili nešto treće, a sve sa istim ciljem kao i igre na sreću, a to je da se što duže nastavi sa igranjem. To je jedan od razloga zašto i video igre spadaju u bolesti zavisnosti, a takođe i kockanje, što će potvrditi svaki psihijatar, ali samo ako je patološko.

Patološko kockanje je bolest kada osoba ne može da kontroliše impuls za kockanjem na uštrb svega drugog u životu i zavedena je pod šifrom F63 kao bolest zavisnosti bez supstance. Jednostavno rečeno, patološki kockar se ne kocka zbog jasno određenog cilja već  mu kockanje postaje cilj sam po sebi.

U državi Austriji je bolest i problem kockanja prepoznata kao jedna od ključnih u njihovom društvu, pa dodatnim propisima pokušavaju da je suzbiju. Svako ko se kladi i kocka mora da bude zaveden u sistem, kada ulazite u kockarnicu potrebna je identifikacija u vidu otiska prsta, slot-mašine se posle određenog perioda korišćenja gase i obaveštavaju igrača da je poželjno da napravi pauzu, a dozvoljena količina novca koju igrač sme da potroši je regulisanja platom i stanjem na bankovnom računu, dnevnim i mesečnim limitima i mnogim drugim. Kod nas, sa druge strane, kako je NIN nedavno pisao, imamo sve veće prisustvo kladionica na području Novi Beograd i svu peripetiju i neregularnost koje su tom prilikom proizišle, a koje je prekriveno velom tajne. Naime, može se reći da je kod nas kockanje, postalo neka vrsta svakodnevne razonode, čak, jedna vrsta sub-kulture, koja najbolje može da se sagleda u kladionicama. Kladionice su objedinile ono što je cilj svakog brendiranja, plemensku pripadnost, u vidu ljubitelja sporta i igara na sreću, rituale kroz sam čin klađenja i nagradu i vidu novca ili emocije, a sve sa ciljem da se nastavlja sa klađenjem. Kako je potražnja sve veća, tako se i ponuda širi, te sada postoje sve više i više načina i sistema za klađenje,  izlaze dodatne liste koje su vezane za vreme odigravanja utakmica, a ne za ligu ili takmičenje, dok je uživo klađenje najprimamljivija ponuda, jer nudi najbrže razrešenje, a sve zbog toga ne bi li se zadovoljila psihološka potreba i stvorio začarani krug neprekidnog igranja.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Back to top button