Vlasnici računa štednju pretvaraju u zlato

Četiri milijarde i dve stotine miliona američkih dolara na sat. Tom brzinom su američki deponenti prošlog petka povlačili novac sa svojih računa u tamošnjim bankama. Istog dana vlasnici računa u banci Kredi Svis sklonili su odatle deset milijardi švajcarskih franaka. Uz to, rastuće nepoverenje investitora kad je reč o daljoj sudbini niza zapadnih banaka rezultiralo je ovih dana, gotovo preko noći, usmeravanjem oko 5,9 milijardi dolara u trgovinu zlatom. Reč je o drugog najvećem uzletu basnoslovnog novca na teren zlata, od krize 2008. godine.
Rezultat – unca zlata (31,1 gram) dostigla je juče, prvi put od izbijanja rusko-ukrajinskog sukoba, vrednost od 2.000 američkih dolara, da bi zatim „skliznula” na oko 1.990 dolara. U prevodu: cena unce zlata, legendarnog pribežišta investitora u neizvesnim vremenima, skočila je za 10 odsto u poslednje dve sedmice otkako je počelo urušavanje najmanje dve američke finansijske institucije – Banke Silicijumske doline i Signačer banke – i švajcarske Kredi Svis, čije su akcije juče zabeležile pad vrednosti od 62 odsto.
Uzalud nemački kancelar Olaf Šolc i Fransoa Vilroj de Galo, guverner Centralne banke Francuske, u odvojenim izjavama ovih dana poručuju da je domaći bankarski sektor dve vodeće evropske ekonomije solidan i da nema govora o prelivanju krize, inicirane ovog puta u SAD i Švajcarskoj, na Evropu. Akcije Dojče banke izgubile su 4,9 odsto vrednosti, BNP Pariba 3,1 odsto, a ostrvskog Barklejsa 4,5 odsto, izvestio je londonski „Fajnenšal tajms”.
U osnovi tekućeg ljuljanja bankarskog sektora s ove strane Atlantika leži opipljiva nesigurnost investitora kad je reč o daljim poslovnim izgledima iznuđene simbioze dve vodeće švajcarske banke – UBS i Kredi Svis, dojučerašnjih ljutih rivala. Naime, vlada u Bernu, švajcarski finansijski regulator FINMA i Nacionalna banka Švajcarske privoleli su u subotu i nedelju UBS u „nasilni brak” s Kredi Svisom, pod još ne sasvim obelodanjenim uslovima. Ono što se zna i posle čega je vrednost akcija UBS-a pala za skoro devet odsto, jeste da je ta banka ipak pristala da preuzme Kredi Svis za 3,23 milijarde dolara (oko 10 odsto knjigovodstvene vrednosti), uz istovremene državne garancije (devet milijardi dolara) budućeg amortizovanja dugova i zalog Nacionalne banke Švajcarske da će za bezbedno finansijsko funkcionisanje novog „tandema” otvoriti kreditnu liniju od oko 101 milijardu evra.
UBS je jedina među trideset globalno značajnih banka s državnom podrškom u spasavanju neželjenog partnera. Posledice takvog „nameta” za UBS još su neizvesne. U međuvremenu, na napetim finansijskim berzama predosetili su nevolju, još neizvesnih razmera.
Državni regulator FINMA, da bi ojačao novonastali švajcarski „bankarski par”, izdejstvovao je da 17,1 milijarda dolara investitora položena u visokorizične AT1 obveznice kod Kredi Svisa „ispari”, odnosno da bude procenjena kao – knjigovodstvena nula. Kad je ovo postalo jasno, širi evropski bankarski indeks pao je za 3,2 odsto, odnosno na najniži nivo od početka godine.
Ne čudi što su se juče oglasili bankarski regulatori EU, predvođeni Evropskom centralnom bankom (ECB). U zajedničkom saopštenju diskretno se ukazuje neslaganje sa švajcarskim redosledom prioriteta zaštite interesa akcionara i vlasnika rizičnih obveznica AT1 u slučaju „UBS – Kredi Svis”.
„AT1 jeste i ostaje važna komponenta strukture kapitala banaka u Evropi”, navodi se u saopštenju ECB iz Frankfurta.
Sada je na investitorima da procene: ako je Švajcarska štiteći interese domaćeg bankarskog sektora i privrede u celini mogla preko noći da odluči da vlasnici 17 milijardi dolara u investicionim papirima jedne banke (Kredi Svis), ostanu praznih šaka, može li se onda verovati drugim bankarima na Starom kontinentu? Pogotovu ako ih stignu neke nove nevolje.
Izvor: Politika.rs