Vlasnici računa štednju pretvaraju u zla­to

(Foto Epa EFE/ Michael Buholzer

Če­ti­ri mi­li­jar­de i dve sto­ti­ne mi­li­o­na ame­rič­kih do­la­ra na sat. Tom br­zi­nom su ame­rič­ki de­po­nen­ti pro­šlog pet­ka po­vla­či­li no­vac sa svo­jih ra­ču­na u ta­mo­šnjim ban­ka­ma. Istog da­na vla­sni­ci ra­ču­na u ban­ci Kre­di Svis sklo­ni­li su oda­tle de­set mi­li­jar­di švaj­car­skih fra­na­ka. Uz to, ras­tu­će ne­po­ve­re­nje in­ve­sti­to­ra kad je reč o da­ljoj sud­bi­ni ni­za za­pad­nih ba­na­ka re­zul­ti­ra­lo je ovih da­na, go­to­vo pre­ko no­ći, usme­ra­va­njem oko 5,9 mi­li­jar­di do­la­ra u tr­go­vi­nu zla­tom. Reč je o dru­gog naj­ve­ćem uz­le­tu ba­sno­slov­nog nov­ca na te­ren zla­ta, od kri­ze 2008. go­di­ne.

Re­zul­tat – un­ca zla­ta (31,1 gram) do­sti­gla je ju­če, pr­vi put od iz­bi­ja­nja ru­sko-ukra­jin­skog su­ko­ba, vred­nost od 2.000 ame­rič­kih do­la­ra, da bi za­tim „skli­znu­la” na oko 1.990 do­la­ra. U pre­vo­du: ce­na un­ce zla­ta, le­gen­dar­nog pri­be­ži­šta in­ve­sti­to­ra u ne­iz­ve­snim vre­me­ni­ma, sko­či­la je za 10 od­sto u po­sled­nje dve sed­mi­ce ot­ka­ko je po­če­lo uru­ša­va­nje naj­ma­nje dve ame­rič­ke fi­nan­sij­ske in­sti­tu­ci­je – Ban­ke Si­li­ci­jum­ske do­li­ne i Sig­na­čer ban­ke – i švaj­car­ske Kre­di Svis, či­je su ak­ci­je ju­če za­be­le­ži­le pad vred­no­sti od 62 od­sto.

Uza­lud ne­mač­ki kan­ce­lar Olaf Šolc i Fran­soa Vil­roj de Ga­lo, gu­ver­ner Cen­tral­ne ban­ke Fran­cu­ske, u odvo­je­nim iz­ja­va­ma ovih da­na po­ru­ču­ju da je do­ma­ći ban­kar­ski sek­tor dve vo­de­će evrop­ske eko­no­mi­je so­li­dan i da ne­ma go­vo­ra o pre­li­va­nju kri­ze, ini­ci­ra­ne ovog pu­ta u SAD i Švaj­car­skoj, na Evro­pu. Ak­ci­je Doj­če ban­ke iz­gu­bi­le su 4,9 od­sto vred­no­sti, BNP Pa­ri­ba 3,1 od­sto, a ostrv­skog Bar­klej­sa 4,5 od­sto, iz­ve­stio je lon­don­ski „Faj­nen­šal tajms”.

U osno­vi te­ku­ćeg lju­lja­nja ban­kar­skog sek­to­ra s ove stra­ne Atlan­ti­ka le­ži opi­plji­va ne­si­gur­nost in­ve­sti­to­ra kad je reč o da­ljim po­slov­nim iz­gle­di­ma iz­nu­đe­ne sim­bi­o­ze dve vo­de­će švaj­car­ske ban­ke – UBS i Kre­di Svis, do­ju­če­ra­šnjih lju­tih ri­va­la. Na­i­me, vla­da u Ber­nu, švaj­car­ski fi­nan­sij­ski re­gu­la­tor FIN­MA i Na­ci­o­nal­na ban­ka Švaj­car­ske pri­vo­le­li su u su­bo­tu i ne­de­lju UBS u „na­sil­ni brak” s Kre­di Svi­som, pod još ne sa­svim obe­lo­da­nje­nim uslo­vi­ma. Ono što se zna i po­sle če­ga je vred­nost ak­ci­ja UBS-a pa­la za sko­ro de­vet od­sto, je­ste da je ta ban­ka ipak pri­sta­la da pre­u­zme Kre­di Svis za 3,23 mi­li­jar­de do­la­ra (oko 10 od­sto knji­go­vod­stve­ne vred­no­sti), uz isto­vre­me­ne dr­žav­ne ga­ran­ci­je (de­vet mi­li­jar­di do­la­ra) bu­du­ćeg amor­ti­zo­va­nja du­go­va i za­log Na­ci­o­nal­ne ban­ke Švaj­car­ske da će za bez­bed­no fi­nan­sij­sko funk­ci­o­ni­sa­nje no­vog „tan­de­ma” otvo­ri­ti kre­dit­nu li­ni­ju od oko 101 mi­li­jar­du evra.

UBS je je­di­na me­đu tri­de­set glo­bal­no zna­čaj­nih ban­ka s dr­žav­nom po­dr­škom u spa­sa­va­nju ne­že­lje­nog part­ne­ra. Po­sle­di­ce ta­kvog „na­me­ta” za UBS još su ne­iz­ve­sne. U me­đu­vre­me­nu, na na­pe­tim fi­nan­sij­skim ber­za­ma pred­o­se­ti­li su ne­vo­lju, još ne­iz­ve­snih raz­me­ra.

Dr­žav­ni re­gu­la­tor FIN­MA, da bi oja­čao no­vo­na­sta­li švaj­car­ski „ban­kar­ski par”, iz­dej­stvo­vao je da 17,1 mi­li­jar­da do­la­ra in­ve­sti­to­ra po­lo­že­na u vi­so­ko­ri­zič­ne AT1 ob­ve­zni­ce kod Kre­di Svi­sa „is­pa­ri”, od­no­sno da bu­de pro­ce­nje­na kao – knji­go­vod­stve­na nu­la. Kad je ovo po­sta­lo ja­sno, ši­ri evrop­ski ban­kar­ski in­deks pao je za 3,2 od­sto, od­no­sno na naj­ni­ži ni­vo od po­čet­ka go­di­ne.

Ne ču­di što su se ju­če ogla­si­li ban­kar­ski re­gu­la­to­ri EU, pred­vo­đe­ni Evrop­skom cen­tral­nom ban­kom (ECB). U za­jed­nič­kom sa­op­šte­nju dis­kret­no se uka­zu­je ne­sla­ga­nje sa švaj­car­skim re­do­sle­dom pri­o­ri­te­ta za­šti­te in­te­re­sa ak­ci­o­na­ra i vla­sni­ka ri­zič­nih ob­ve­zni­ca AT1 u slu­ča­ju „UBS – Kre­di Svis”.

„AT1 je­ste i osta­je va­žna kom­po­nen­ta struk­tu­re ka­pi­ta­la ba­na­ka u Evro­pi”, na­vo­di se u sa­op­šte­nju ECB iz Frank­fur­ta.

Sa­da je na in­ve­sti­to­ri­ma da pro­ce­ne: ako je Švaj­car­ska šti­te­ći in­te­re­se do­ma­ćeg ban­kar­skog sek­to­ra i pri­vre­de u ce­li­ni mo­gla pre­ko no­ći da od­lu­či da vla­sni­ci 17 mi­li­jar­di do­la­ra u in­ve­sti­ci­o­nim pa­pi­ri­ma jed­ne ban­ke (Kre­di Svis), osta­nu pra­znih ša­ka, mo­že li se on­da ve­ro­va­ti dru­gim ban­ka­ri­ma na Sta­rom kon­ti­nen­tu? Po­go­to­vu ako ih stig­nu ne­ke no­ve ne­vo­lje.                   

 

 

Izvor: Politika.rs

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Back to top button