Stop smeću! Niš pokreće ofanzivu čišćenja

Divlje i nesanitarne deponije predstavljaju jedan od najizraženijih ekoloških problema u Srbiji i regionu, a nema velike razlike ni u drugim zemljama, bez obzira na to da li su razvijene ili ne. Neadekvatno deponovanje otpada na deponijama, pored zagađivanja vazduha, dovodi i do zagađivanja zemljišta i podzemnih voda. Padavine koje se filtriraju kroz masu deponovanog otpada rastvaraju štetne materije, čime se zagađuju zemljište, kao i površinske i podzemne vode. Poseban problem je i to što zagađivanje tla nema isključivo lokalni karakter, već dolazi do zagađenja tla, podzemnih i površinskih voda na širem prostoru, a posredno i do ugrožavanja flore i faune u okolini.

Na ovim smetlištima često dolazi do samozapaljenja, pri čemu dolazi i do emisije zagađujućih materija. Deponije i smetlišta sa najvećim rizikom po životnu sredinu i zdravlje ljudi su ona koja se nalaze na udaljenosti manjoj od sto metara od naselja ili na udaljenosti manjoj od 50 metara od obale reke, potoka, jezera ili akumulacije. Navodi se u jednom od izveštaja Agencije za zaštitu životne sredine o upravljanju otpadom.

U Javnom komunalnom preduzeću „Mediana“ u Nišu, planski i sistemski, uz podršku Grada Niša i nadležnog ministarstva, čine sve napore da se izbore sa ovim velikim problemom. Poslednjih godina broj divljih deponija se smanjuje, ali ih i dalje ima, a naročito su problem one koje se ponovo formiraju, jer se nakon čišćenja i sanacije nesavesni građani vraćaju na očišćene lokacije i iznova odlažu otpad. Zbog toga je neophodno, između ostalog, i pooštravanje kaznene politike, koja nije uvek popularna, ali može biti jedno od rešenja na putu ka uklanjanju divljih deponija.

Ivan Mihajlović, ispred Javnog komunalnog preduzeća „Mediana“, govori o koracima u praksi i načinima na koje se bore sa ovim ekološkim problemom.

Zaključno, divlje deponije predstavljaju ozbiljnu pretnju životnoj sredini, jer dovode do dugotrajnog zagađenja zemljišta, voda i vazduha, kao i ugrožavanja biljnog i životinjskog sveta. Iako se poslednjih godina beleže određeni pomaci u njihovom uklanjanju, problem i dalje opstaje zbog neodgovornog ponašanja pojedinaca.

Efikasno rešavanje ovog pitanja zahteva kontinuirani rad nadležnih službi, ali i veću svest i odgovornost svih građana. Samo zajedničkim delovanjem moguće je trajno smanjiti broj divljih deponija i zaštititi životnu sredinu.

Ova objava je deo projekta „Priroda bez filtera – Eko reportaže“ koji je realizovan uz podršku i sufinansiranje od strane Gradska uprava za socijalnu i porodičnu zaštitu, obrazovanje, kulturu i sport Grada Niša, čija podrška je omogućila ostvarenje svih planiranih ciljeva projekta.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Back to top button