Novi razlog da ostavite cigarete: Prekid pušenja drastično smanjuje rizik od Alchajmerove bolesti
Ukoliko su vam potrebni dodatni, snažni podsticaji da konačno ostavite duvan, najnovija medicinska istraživanja donose vest koja bi mogla da prelomi tu odluku. Prekid pušenja, čak i u kasnijem životnom dobu, može značajno smanjiti rizik od razvoja Alchajmerove bolesti i drugih oblika demencije. Međutim, nova dugoročna studija otkrila je i jedan neurološki paradoks: korist koju vaš mozak dobija prestankom pušenja može biti ozbiljno ugrožena ukoliko nakon toga dođe do prekomernog porasta telesne mase.

Iako je procenat pušača širom sveta u stalnom padu u odnosu na polovinu prošlog veka, statistika pokazuje da u mnogim društvima i dalje puši oko deset odsto stanovništva, sa posebno visokim procentom među starijom populacijom. I pored opštepoznatih rizika, kao što su rak pluća, infarkt i moždani udar, uticaj duvanskog dima na ubrzano propadanje kognitivnih funkcija dugo je bio u drugom planu.
Dvodecenijsko istraživanje: Kako se mozak oporavlja?
Da bi se precizno utvrdila veza između duvana i zdravlja mozga, sprovedena je masovna studija koja je obuhvatila čak 32.802 ispitanika prosečne starosti od preko 60 godina. Na samom početku niko od učesnika nije imao znakove Alchajmerove bolesti niti ozbiljnije probleme sa pamćenjem. Oko 20 odsto njih bili su aktivni pušači, 36 odsto bivši pušači, dok 43 odsto nikada nije konzumiralo duvan.
Ispitanici su praćeni duže od dve decenije, tokom kojih su na svake dve godine podvrgavani detaljnim testovima memorije, pažnje i logičkog razmišljanja. Tokom ovog periodu, kod 5.868 učesnika razvio se neki oblik demencije.
Nakon što su uzeti u obzir svi prateći faktori rizika – poput starosti, nivoa fizičke aktivnosti i pratećih oboljenja kao što su kardiovaskularne bolesti – naučnici su došli do upečatljivih podataka:
-
Osobe koje su ostavile pušenje imale su 16 odsto manji rizik od demencije u poređenju sa vršnjacima koji su nastavili da puše.
-
Benefiti su se progresivno povećavali sa svakom godinom apstinencije.
-
Nakon otprilike sedam godina bez duvanskog dima, rizik od demencije kod bivših pušača izjednačio se sa rizikom kod osoba koje nikada u životu nisu zapalile cigaretu.
Zamka na vagi: Kako višak kilograma poništava korist za mozak?
Najznačajnije i ujedno najiznenađujuće otkriće ove studije odnosi se na promenu telesne mase nakon prestanka pušenja. Opšte je poznato da bivši pušači, usled povratka čula ukusa i rasta apetita, često dobijaju na težini.
Istraživanje je pokazalo da ta promena direktno utiče na kognitivnu prognozu:
| Porast telesne mase nakon prestanka pušenja | Uticaj na zdravlje mozga i rizik od demencije |
| Bez promena ili umeren porast (do 5 kilograma) | Potpuno očuvan benefit. Osobe pokazuju znatno sporiji pad kognitivnih sposobnosti i nizak rizik od Alchajmerove bolesti. |
| Značajan porast telesne mase (preko 10 kilograma) | Kognitivni benefiti potpuno nestaju. Pozitivan efekat ostavljanja duvana biva neutralisan metaboličkim oštećenjima koje donosi gojaznost. |
Stručnjaci objašnjavaju da ljudi opravdano brinu o pratećim efektima prestanka pušenja, poput gojaznosti. Nalazi potvrđuju da je odbacivanje cigareta i dalje najbolji korak za zdravlje mozga, ali da se dobijeni benefiti mogu trajno sačuvati jedino ukoliko se istovremeno vodi računa o kontroli telesne mase.
Biološki mehanizam: Zašto duvan uništava neurone?
Iako studija primarno pokazuje statističku povezanost i udruženost faktora, ona se oslanja na ranija laboratorijska saznanja o tome kako duvanski dim mehanički i hemijski uništava mozak:
-
Vaskularna oštećenja: Pušenje izaziva sistemsku aterosklerozu i oštećuje male krvne sudove u celom telu. Kada su krvni sudovi u mozgu suženi ili oštećeni, mozak hronično pati od nedostatka kiseonika i hranljivih materija (hipoksija), što dovodi do odumiranja neurona.
-
Sistemska upala (Inflamacija): Toksini iz cigareta podstiču stalni, tinjajući upalni proces u organizmu. Savremena neurologija smatra da je upravo hronična neuroinflamacija ključni pokretač Alchajmerove bolesti.
-
Akumulacija toksičnih proteina: Pušenje može ubrzati i stimulisati abnormalno taloženje štetnih proteina – beta-amiloida i tau proteina. Ovi proteini formiraju karakteristične plakove i čvorove u moždanom tkivu koji doslovno prekidaju komunikaciju između nervnih ćelija i uzrokuju njihovu smrt.
Kada se nakon prestanka pušenja osoba naglo ugoji više od deset kilograma, u telu dolazi do naglog skoka insulinske rezistencije i novog talasa metaboličke upale, koji kroz druge mehanizme nastavljaju da oštećuju mozak tamo gde je duvan stao.
Preporuka: Dvostruka strategija za zdravo starenje
Ovi zaključci naglašavaju da borba protiv demencije u starijem dobu zahteva sveobuhvatan pristup stilu života. Ostavljanje cigareta je imperativ, ali ono ne sme biti praćeno nekontrolisanim okretanjem hrani kao zameni za nikotin.
Buduća istraživanja moraju se detaljnije fokusirati na mehanizme kojima metaboličke promene utiču na neurodegeneraciju. Za sve koji planiraju ili su tek ostavili pušenje, savet je jasan: osmislite strategiju koja istovremeno uključuje prekid pušenja i plan zdrave ishrane bogate vlaknima i umerenu fizičku aktivnost. To je jedini siguran način da svom mozgu obezbedite dugovečnost i bistrinu.
Foto: Freepik
Autor: Portal ObjektivNI.rs
