Revolucija u onkologiji: Precizno uređivanje genoma pacova otvara vrata novim terapijama za rak dojke

Decenijama su miševi bili „zlatni standard“ u istraživanjima raka, prvenstveno zbog lakog genetskog inženjeringa. Ipak, naučnici su dugo bili suočeni sa frustrirajućom činjenicom: mnoge vrste tumora, uključujući i najčešći oblik raka dojke, jednostavno se ne ponašaju u miševima onako kako se ponašaju u ljudskom telu. Nova studija istraživača sa Baylor College of Medicine, objavljena u prestižnom časopisu PNAS (Proceedings of the National Academy of Sciences), sugeriše da je rešenje možda sve vreme bilo pred nama – u pacovima.

Problem „humanog modela“ kod miševa

Rak dojke sa pozitivnim estrogenskim receptorima (ER+) čini čak 70 % svih slučajeva ove bolesti. Iako se decenijama istražuje, nauka je dugo tapkala u mestu kada je reč o razumevanju imunološkog mikrookruženja tumora.

Većina dosadašnjih modela na miševima oslanjala se na transplantaciju ljudskog tumorskog tkiva. Iako korisni, ovi modeli imaju veliki nedostatak: nedostaje im prirodno imunološko okruženje pacijenta, koje je ključno za razumevanje kako tumor raste, širi se i kako reaguje na savremene imunoterapije. Miševi, jednostavno rečeno, ne uspevaju da verno „odglume“ složenost ER+ karcinoma.

Pacov kao „ogledalo“ ljudske biologije

Istraživački tim sa Baylor College of Medicine odlučio je da promeni pristup. Koristeći naprednu tehnologiju CRISPR-Cas9, koju su prethodno usavršili 2023. godine, naučnici su uspeli da precizno modifikuju onkogene direktno u genomu pacova.

Rezultati su bili zapanjujući. Za razliku od miševa, kod kojih identične genetske modifikacije nisu dovodile do razvoja ER+ tumora, pacovi su razvili tumore koji gotovo identično preslikavaju biologiju ljudske bolesti.

„Naši nalazi pokazuju da su modeli pacova izuzetno moćno sredstvo za proučavanje karcinoma koji se ne mogu adekvatno istražiti na miševima. Ovo nam otvara potpuno nove horizonte u izučavanju biologije tumora i interakcije sa imunološkim sistemom u klinički relevantnim uslovima“, istakla je dr Ven Bu, prva autorka studije.

Zašto baš pacovi?

Ključ leži u genetici. Genom pacova je po svojoj veličini, strukturi i složenosti mnogo bliži ljudskom genomu nego što je to slučaj sa genomom miša. Ova biološka sličnost omogućava naučnicima da posmatraju procese koji su kod miševa često prikriveni ili izostaju.

Ovo istraživanje nije važno samo za rak dojke. Autori studije, među kojima su dr Ji Li i dr Sijang Džang, naglašavaju da je ova tehnologija lako primenjiva i na druge organe. To znači da bi slični modeli uskoro mogli biti razvijeni za kolorektalni karcinom i mnoge druge vrste malignih oboljenja koje su do sada bile „teške“ za laboratorijsko modelovanje.

Šta ovo znači za pacijente?

Iako su modeli na životinjama samo jedan korak u dugom procesu razvoja lekova, sposobnost da se bolest precizno imitira u laboratoriji drastično smanjuje rizik od neuspeha u kasnijim fazama kliničkih ispitivanja na ljudima.

Ovaj „povratak pacovima“ ne predstavlja korak unazad, već tehnološki skok napred. Kako zaključuju autori, ovo otkriće je tek početak ere u kojoj će se istraživanja raka zasnivati na modelima koji mnogo vernije oslikavaju stvarnu borbu protiv bolesti u ljudskom telu, što nas približava personalizovanoj medicini i efikasnijim terapijama.

Foto: Freepik

Autor: Portal ObjektivNI.rs

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Back to top button